Primarni cilj speleološke ekspedicije održane od 17. do 31. srpnja 2021. bio je vrlo zahtjevan preron prošle godine istraženog sifona jame Nedam na  dubini 1192 m i istraživanje tada otkrivenih suhih kanala iza sifona. Jama Nedam nalazi se u strogom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi i jedna je od 4 jame dublje od 1000 m u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, ujedno i najdublje u Hrvatskoj. 

Tijekom ekspedicije pronađeno je 19 novih speleoloških objekata, a provjereno i dodatno dokumentirano 21 jama. Istraživano je 12 jama, u dvije postoje perspektive daljnjih istraživanja.

Organizator ekspedicije bio je Speleološki odsjek Planinarskog drutva Sveučilišta Velebit u suradnji s Komisijom za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit. Voditeljica ekspedicije bila je Valentina Plemenčić. Kroz bazni logor ekspedicije prošlo je 55 speleologa iz cijele Hrvatske te iz Austrije, Italije i Bugarske. 

Dvotjedno istraživanje u jami Nedam: Na dno jame, dvije ekipe speleologa sa po 4 člana transportirale su opremu za ronjenje u sifonu i tehničku opremu za istraživanje suhih kanala iza sifona kao i opremu za postavljanje bivka ispred sifona. Dva člana speleoronilačke ekipe Jenny Barnjak i Dino Grozić preronili su sifon i iza njega istražili 120 m horizontalnog kanala, nekoliko kraćih vertikala i skokova i 40 m visoku vertikalu. Speleoronioci su potrošili 100 m konopa, 15 sidrišnih kompleta i bateriju bušilice te su stoga za ovaj puta prekinuli istraživanje. Kanal ide dalje u dubinu najmanje 50-60 m. Temperatura vode u sifonu bila je 6 Celzijevih stupnjeva to je jedan stupanj toplije nego prošle godine. Nova dubina istraženih kanala jame Nedam  sada iznosi 1250 m i pretpostavlja se da će sa idućim istraživanjem premašiti dubinu, zasad druge najdublje jame u Hrvatskoj, Slovačke jame (-1301m).

Istraživanja su izvedena i u kanalu Fosilna grana koji se od kanala prema dnu odvaja na dubini 300 m, te se u njemu došlo do dubine oko 600 m. Za razliku od glavnog kanala, ovaj kanal karakteriziraju brojne sige. Dokumentirani su saljevi, koraloidi, stalaktiti, stalagmiti, špiljske kamenice, kristali u kamenicama. Osim geoloških istraživanja, poseban fokus znanstvenih istraživanja bio je na praćenju klimatskih uvjeta i leda u jami Nedam i nizu drugih značajnih jama Sjevernog Velebita. Stalnim praćenjem ustanovljeno je sustavno povećanje količina leda u odnosu na prošlu godinu to se povezuje s vrlo hladnom zimom na Velebitu tijekom koje su na pojedinim ulazima u jame zabilježene najniže temperature od -10 do -23 Celzijeva stupnja. Ti uvjeti su omogućili formiranje novog leda u gornjim dijelovima jama. Zanimljivo je da je u jami Nedam zabilježen led na dubini oko 150 m na lokaciji koja nije direktno ispod ulazne vertikale. Na istoj lokaciji prije godinu dana nije bilo leda. U jami Pozoj količina novoformirang leda je bila tolika da se nije moglo pristupiti mjernom instrumentu na dubini 80 m.

Ova ekspedicija je doprinos hrvatskih speleologa obilježavanju UNESCO-ve svjetske godine krša i špilja. Krš na svjetskoj razini je od posebnog značaja zbog velikih količina pitke vode u njegovom podzemlju te izuzetne georaznolikosti i bioraznolikosti. 

(Valentina Plemenčić, Dalibor Paar)

{gallery}nedam{/gallery}